Ko te reo Māori te tatau ki te ao: Rautaki reo Māori ki Te Kura Matatini ki Otago
Tahau, Shaun Alfred
Date
2021Citation:
Tahau, S. A. (2021). Ko te reo Māori te tatau ki te ao: Rautaki reo Māori ki Te Kura Matatini ki Otago. (Unpublished document submitted in partial fulfilment of the requirements for the degree of Master of Professional Practice). Otago Polytechnic, New Zealand. https://doi.org/10.34074/thes.5843Permanent link to Research Bank record:
https://hdl.handle.net/10652/5843Abstract
TUHINGA WHAKARĀPOPOTO
I mua i te taenga mai o te Pākehā, ko te reo Māori te reo i mōhio whānuitia ki Aotearoa nei. Engari i mua i te mutunga o te rautau 19, ko te reo Pākehā kē te reo i mōhio whānuitia ki Aotearoa (Rewi, 2012), tae noa ki te tau 1950, kua whakamāoritia te reo Pākehā (King, 2003). Ko te āwangawanga i tērā wā ko te mate haere o te reo Māori. Nā reira i ngā tau 1970, e aro ētahi rōpū ki te whakaarotau ki ētahi kaupapa kia whakarauora i te reo Māori (Leoni, 2016). I te tau 1985, i rongo Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi i te kerēme o te reo Māori. E ai ki te kerēme, me whakamana te Karauna i tēnei kerēme mō te reo Māori, kia noho hei taonga ki raro i te mana o te Tiriti o Waitangi. I whakaae Te Rōpū ki ngā wawata o te kerēme, ā, i tohutohungia e te taraipiunara ki ētahi ture hei tautokohia te kerēme (Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi, 2003).
Ko tētahi o ngā tohutohu a te taraipiunara, ko te Ture Reo Māori 1987. I te wā i whakapūmautia te Ture Reo Māori 1987, i whakatūturutia e rātou te reo Māori hei reo whakamana ā-ture (Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi, 2003; Māori Language Act, 1987). I whakatūria te tari o Te Taura Whiri i te reo Māori i te tau 1987 hei māngai mō te reo. I piki ngā tatauranga o te hunga i kōrero i te reo Māori i te tau 1991 ki te tau 1999. Ko tētahi raru, kāore te tatauranga ā-motu i te tau 2018 i kohikohi i ngā raraunga mō ngā kaikōrero reo Māori. Heoi, e ai ki ngā tatauranga ā-motu i te tau 2013, e 125,000 o te hunga o Aotearoa e kōrero ana i te reo Māori. Neke atu i te 21% o te iwi Māori, ā, e 3% o te hunga katoa o Aotearoa (Ministry of Social Development, n.d.).
I te tau 2004, i whakaaetia e Te Kura Matatini ki Otago ki te whakamanahia te Tiriti o Waitangi, me ngā wawata mātauranga o mana whenua. I whakatūria Te Rautaki Māori tuatahi ki Te Kura Matatini ki Otago i te tau 2006. Ko te tino putanga o tēnei rautaki, kia whakamōhio te katoa o Te Kura Matatini ki Otago ki ngā pūkenga, ki ngā uaratanga o ngā tauira Māori, ki ngā kaimahi Māori hoki (Te Kōmiti Kāwanataka, 2015).
Ko te aronga o tēnei rangahau, kia whakaahu, kia whakatinana, kia whakararau, kia whakamana i te reo Māori ki Te Kura Matatini ki Otago. Ko te whāinga o te kaupapa rangahau, kia whakaahu i te Rautaki Reo Māori kia whaongia he wahanga matangaro i tautohu e te Kaitohutohu ki Te Kura Matatini ki Otago. I rangahau, i whakatakina ahau mō tētahi rautaki reo Māori inarā mō ngā whare wānanga, mō ngā kura matatini hoki. Engari kāore anō au kia whai i tētahi tauira tika. Nā reira, tērā pea ko tēnei rautaki reo Māori te mea tuatahi pēnei. Heoi, i whai i ētahi atu rautaki hei tauira ki te whakaahu i tōku rangahau. Ka aro ana ki te Rautaki Reo Māori nā Te Puni Kokiri 2014 (Te Puni Kōkiri, 2014), te rautaki Kotahi Mano Kāika, Kotahi Mano Wawata (Kotahi Mano Kāika, n.d.), me ngā rautaki o Te Kura Matatini ki Otago kia tīaroaro ki ngā whāinga ā-rautaki, Te Kura Matatini ki Otago (Otago Polytechnic, n.d) me Te Rautaki Māori ki Te Kura Matatini ki Otago (Te Kōmiti Kāwanataka, 2015).
E rima ngā whakaarotau o Te Rautaki o Te Kura Matatini ki Otago,
1. Kia tutuki i ngā wawata mātauranga o ngā tauira
2. Ārahina ngā ahuatanga toitū
3. Whakamanahia te Tiriti o Waitangi me ngā wawata mātauranga o mana whenua
4. Kia tū hei kuratini whakaehu, hei kuratini moruki
5. Kia pupuri i ngā kaimahi hirahira
Ko te tino hononga o Te Rautaki Māori ki tērā o Te Rautaki o Te Kura Matatini ki Otago, ko te whakaarotau tuatoru, arā me whakamana te Tiriti o Waitangi me ngā wawata mātauranga o mana whenua. Ka tū ēnei rautaki, me ēnei tuhinga hei tauira mō Te Rautaki Reo Māori ki Te Kura Matatini ki Otago. I whai i ngā hononga ki ēnei tuhinga, ā, ka taea te kite me pēhea te whakatakoto i te rautaki nei. I rangahautia, i whakamōhiotia ēnei mātātuhi kia tutuki pai ki ngā wawata, ki ngā whakaarotau o te rautaki. Me matua whakamōhio ahau ki te katoa, he aha te oranga o te reo Māori i te wā nei. He aha tēnei mea te rautaki, ā, he aha tētahi rautaki reo. Ki ahau nei, nā ēnei mātātuhi i pūawaitia ai te whakapapa o te Rautaki te reo Māori ki Te Kura Matatini ki Otago.
Ngā Upoko Tukutuku (Māori Subject Headings):
Reo Māori, Rautaki reo, Whakaora reo, MatareoKeywords:
Aotearoa, New Zealand, Otago Polytechnic, Māori language teaching, language learning strategies, language revival, tertiary education, Dunedin (N.Z.)ANZSRC Field of Research:
450805 Te mātauranga reo Māori (Māori language education), 450804 Te mātauranga kura tuatoru Māori (Māori higher education)Degree:
Master of Professional Practice, Otago PolytechnicSupervisors:
Gullen-Reynolds, Stacey; Pōtiki, MeganStaff Profiles
Copyright Holder:
Author
Except where otherwise noted, this item's license is described as Attribution-NonCommercial-NoDerivatives 4.0 International
Rights:
This digital work is protected by copyright. It may be consulted by you, provided you comply with the provisions of the Act and the following conditions of use. These documents or images may be used for research or private study purposes. Whether they can be used for any other purpose depends upon the Copyright Notice above. You will recognise the author's and publishers rights and give due acknowledgement where appropriate.Metadata
Show detailed recordThis item appears in
The following license files are associated with this item: